U eri digitalizacije, baze podataka predstavljaju temelj brojnih aplikacija i poslovnih sistema. Kvalitetna i efikasno dizajnirana baza podataka ne samo da olakšava upravljanje podacima, već i poboljšava performanse aplikacija, omogućava bolju analitiku i podupire odlučivanje.
U ovom članku, fokusiramo se na proces kako se kreira baza podataka koristeći razne tehnologije. Istražit ćemo ključne korake, od razumijevanja osnovnih principa i dizajna, preko izbora odgovarajuće tehnologije i alata, do implementacije i optimizacije baze podataka.
Bilo da ste početnik u svijetu baza podataka ili iskusan developer, ovaj članak će vam pružiti dublji uvid u suptilnosti i najbolje prakse u kreiranju efikasne baze podataka.
Kako se kreira baza podataka?
Ako vas zanima kako stvoriti bazu podataka to uključuje nekoliko ključnih koraka, od planiranja i dizajniranja do implementacije i održavanja.
Evo i osnovnih koraka kako se kreira baza podataka:
1. Definiranje potreba i ciljeva
– Razumijevanje što baza podataka treba postići, koja će se vrsta podataka pohranjivati, i kako će se podaci koristiti.
– Odrediti ciljeve baze podataka, uključujući performanse, skalabilnost, sigurnost i pristupačnost.
2. Odabir vrste baze podataka
– Odlučiti između relacijske (SQL) baze podataka (kao što su MySQL, PostgreSQL) ili nerelecijske (NoSQL) baze podataka (poput MongoDB, Cassandra).
– Uzeti u obzir hoće li baza imati lokalni hosting, u oblaku ili korištenjem hibridnog pristupa.
3. Dizajniranje sheme baze podataka
– Stvoriti dijagram (ERD) i definirati shemu baze podataka, uključujući tablice, stupce, tipove podataka i veze između entiteta.
– Primijeniti tehniku normalizacije za uklanjanje redundantnih podataka i osigurati logičku organizaciju podataka.
4. Implementacija baze podataka
– Instalirati i konfigurirati softver baze podataka na odabranoj platformi.
– Koristeći SQL ili druge alate, kreirati tablice, indekse, veze i druge strukture definirane u shemi.
5. Unos podataka
– Ako prebacujete podatke iz postojećeg sustava, planirajte i izvedite migraciju podataka.
– Za nove baze podataka, unesite početne podatke, ako je primjenjivo.
6. Postavljanje sigurnosti i pristupa
– Konfigurirati sigurnosne postavke, uključujući kontrolu pristupa, šifriranje i zaštitu od neovlaštenog pristupa.
– Postaviti korisničke račune i dozvole za različite korisnike ili aplikacije koje pristupaju bazi.
7. Testiranje i optimizacija
– Testirati performanse baze podataka pod različitim opterećenjima.
– Optimizirati upite i indekse za poboljšanje učinkovitosti.
8. Backup i održavanje
– Implementirati rješenje za redoviti backup podataka.
– Planirati i izvoditi redovno održavanje baze, uključujući ažuriranja, provjeru integriteta i optimizaciju performansi.
9. Monitoring i nadogradnja
– Stalno pratiti performanse i zdravlje baze podataka.
– Redovito ažurirati softver baze podataka kako bi se osigurala najbolja performansa, sigurnost i stabilnost.
Proces kako napraviti bazu podataka može biti složen, a to ponajviše ovisi o veličini i složenosti podataka, kao i tehničkim zahtjevima projekta. Stoga ako ste odlučili pronaći odgovor na pitanje kako stvoriti bazu podataka u nastavku otkrijte koja je idealna baza za vaše potrebe.
7 tehnologija za kreiranje baza podataka
Kada govorimo o tehnologijama koje pomažu olakšati način kako se kreira baza podataka, postoji širok spektar opcija koje se razlikuju po funkcionalnostima, dizajnu, skalabilnosti i primjeni. One se obično dijele u nekoliko glavnih vrsta, ovisno o tome koja je namjena i količina podataka.
Jednom kad naučite kako napraviti bazu podataka lako ćete shvatiti koja od sljedećih vrsta vam je potrebna.
- Relacijske Baze Podataka (SQL)
- NoSQL Baze Podataka
- Cloud Baze Podataka
- Data Warehouse (Skladišta Podataka)
- NewSQL Baze Podataka
- Vremenske Serije Baze Podataka (Time-Series Databases)
- Grafičke Baze Podataka (Graph Databases)
Svaka od ovih vrsta tehnologija ima specifične karakteristike i najbolje se koristi u određenim scenarijima, a primjere možete pročitati u nastavku.
1. Relacijske Baze Podataka (SQL)
Od malih lokalnih trgovina do globalnih korporacija, relacijske baze podataka su ključan element u upravljanju i analizi podataka. Njihova popularnost nije slučajnost; ona je rezultat njihovih jedinstvenih svojstava i prednosti koje nude kad je riječ o tome kako se kreira baza podataka.
Na samom početku, važno je razumjeti što čini relacijsku bazu podataka. U srcu ovog sistema leži “relacijski model” – koncept koji je uveo Edgar F. Codd 1970. godine. Ovaj model koristi tablice za predstavljanje podataka i njihovih međusobnih odnosa.
Svaka tablica, ili “relacija”, sastoji se od redaka i stupaca, gdje redovi predstavljaju zapise (ili “instance”), a stupci atributi tih zapisa. Ova struktura omogućava efikasno skladištenje i manipulaciju strukturiranim podacima.
Jedna od ključnih prednosti relacijskih baza podataka je upotreba Structured Query Language (SQL), standardiziranog jezika za upravljanje podacima. SQL omogućava korisnicima da lako pretražuju, ažuriraju, dodaju ili brišu podatke u bazi. Njegova uniformnost i intuitivnost omogućuju developerima i analitičarima podataka da efikasno rade s podacima, bez obzira na složenost ili veličinu baze.
Još jedan važan aspekt relacijskih baza podataka je njihov naglasak na integritetu podataka. Svojstva poput primarnih ključeva, stranih ključeva, i ograničenja integriteta osiguravaju da podaci ostanu precizni, dosljedni i pouzdani. Ova karakteristika je neprocjenjiva u okruženjima gdje su točnost i pouzdanost podataka od vitalnog značaja, kao što su financijske institucije, zdravstveni sustavi, i vladine agencije.
Relacijske baze podataka također mogu efikasno upravljati s rastućim količinama podataka i korisničkim zahtjevima, što ih čini idealnim za poslovne aplikacije koje zahtijevaju brzu i pouzdanu obradu velikih količina podataka. Sposobnost za upravljanje kompleksnim upitima, transakcijama i analitikom dodatno jača njihovu poziciju kao temelja za poslovne informacijske sustave.
Na kraju, ali ne manje važno, relacijske baze podataka nude visoku razinu sigurnosti. Značajke kao što su kontrola pristupa, enkripcija podataka, i auditivni tragovi su ključni za zaštitu osjetljivih podataka i održavanje usklađenosti sa zakonima i regulativama.
Stoga jednom kada se odlučite otkriti kako se kreira baza podataka morat ćete izabrati jednu od ponuđenih vrsta, a relacijske baze su među najpopularnijim.
Evo nekoliko najpopularnijih relacijskih baza podataka:
- MySQL
Jedna od najpopularnijih otvorenih baza podataka na svijetu, MySQL je izbor za mnoge web aplikacije, uključujući online trgovine, baze podataka i web stranice. Posebno je popularan u kombinaciji s PHP-om.
- PostgreSQL
Poznat kao Postgres, ovaj slobodni i otvoreni sustav upravljanja bazama podataka poznat je po svojoj naprednoj funkcionalnosti i podršci za složene upite, vanjske ključeve, pogledne tablice, transakcije, MVCC (Multiversion Concurrency Control), i snažnoj podršci za rad sa velikim bazama podataka.
- Microsoft SQL Server
SQL Server je robusna, skalabilna i sigurna platforma koju nudi Microsoft, popularna u poslovnim okruženjima, posebno u kombinaciji s drugim Microsoftovim proizvodima i uslugama.
- Oracle Database
Oracle DB je snažna, skalabilna i sveobuhvatna baza podataka dizajnirana za velike i složene poslovne aplikacije. Poznata je po svojoj robusnosti, performansama i značajkama za visoku dostupnost.
- SQLite
SQLite je lagana, samostalna SQL baza podataka koja ne zahtijeva poseban server za rad. Široko se koristi u mobilnim aplikacijama, malim do srednje velikim web aplikacijama i za ugradnju u različite softverske proizvode.
- MariaDB
Razvijena od strane originalnih autora MySQL-a, MariaDB je slobodna i otvorena baza podataka koja je nastala kao rezultat zabrinutosti oko akvizicije MySQL-a od strane Oracle-a. MariaDB se često koristi kao zamjena za MySQL zbog svoje kompatibilnosti.
- IBM DB2
IBM DB2 je obitelj proizvoda baza podataka koja se koristi za skladištenje i analizu podataka. DB2 je dostupan u različitim verzijama prilagođenim različitim platformama i potrebama, od velikih poslovnih servera do mobilnih aplikacija.
2. NoSQL Baze Podataka
Za one koje zanima kako se kreira baza podataka na malo manje tradicionalan način, tu su NoSQL (Not Only SQL) baze podataka koje pružaju jedinstvene prednosti koje ih čine izuzetno popularnim za određene vrste aplikacija, posebice one koje zahtijevaju brzu obradu velikih količina nestrukturiranih ili polustrukturiranih podataka.
Jedna od glavnih prednosti NoSQL baza podataka je njihova fleksibilnost. Za razliku od relacijskih baza podataka koje koriste strogo definirane sheme, NoSQL baze podataka dopuštaju pohranu i manipulaciju različitim formatima podataka, uključujući dokumente, grafove i široke stupce.
Skalabilnost je još jedan ključni aspekt NoSQL baza podataka. One su dizajnirane s obzirom na potrebu za obradom velikih količina podataka i visokim performansama. Mnoge NoSQL baze podataka lako se skaliraju horizontalno, što znači da se mogu proširiti dodavanjem više poslužitelja u klaster, što omogućava organizacijama da efikasno upravljaju rastućim skupovima podataka i korisničkim zahtjevima.
Druga važna karakteristika NoSQL baza podataka je njihova sposobnost da podržavaju visoke brzine upisa i čitanja, što ih čini idealnim za aplikacije koje zahtijevaju brzu obradu podataka u realnom vremenu, kao što su aplikacije za društvene medije, online igre i IoT aplikacije.
NoSQL baze podataka također pružaju visoku dostupnost i otpornost na greške. Mnoge od njih koriste replikaciju i distribuirane arhitekture kako bi osigurale da su podaci dostupni čak i u slučaju kvara pojedinih komponenti. Ovo je posebno važno za aplikacije koje ne mogu priuštiti prekide u dostupnosti podataka.
Unatoč svim ovim prednostima, NoSQL baze podataka nisu uvijek idealno rješenje za sve vrste aplikacija. Na primjer, one možda nisu najbolji izbor za aplikacije koje zahtijevaju složene transakcije ili strogu dosljednost podataka, kao što su financijske ili računovodstvene aplikacije. U takvim slučajevima, relacijske baze podataka možda su bolji izbor zbog njihove podrške za transakcije i stroge sheme podataka.
Najpopularnije NoSQL baze podataka uključuju:
- MongoDB
Jedna od najpoznatijih dokumentno orijentiranih NoSQL baza podataka, poznata po svojoj fleksibilnosti i lakoći upotrebe.
- Cassandra
Stupčasto orijentirana baza podataka, poznata po svojoj visokoj dostupnosti i skalabilnosti, često korištena za upravljanje velikim količinama podataka.
- Redis
Baza podataka u memoriji, popularna zbog svoje brzine i korištenja kao sistem za caching i poruke u realnom vremenu.
- CouchDB
Dokumentno orijentirana baza podataka koja koristi JSON za pohranu podataka i JavaScript za mapiranje/reduciranje upita.
- DynamoDB
Brza i fleksibilna NoSQL baza podataka koju nudi Amazon Web Services (AWS), optimizirana za rad s aplikacijama koje zahtijevaju konzistentne, jednostavne latencije u bilo kojem mjerilu.
- Couchbase
Dokumentno orijentirana baza podataka koja kombinira fleksibilnost NoSQL-a s robusnošću i funkcionalnošću tradicionalnih baza podataka.
3. Cloud Baze Podataka
Prva i najvažnija prednost cloud baza podataka je njihova skalabilnost. Cloud okruženje omogućuje organizacijama da brzo skaliraju svoje resurse baziran na trenutnim potrebama, bez potrebe za velikim ulaganjima u hardver.
Ovo je posebno važno u dinamičnom poslovnom svijetu, gdje se zahtjevi za obradom podataka mogu značajno mijenjati. Skalabilnost cloud baza podataka omogućuje organizacijama da se prilagode ovim promjenama, optimizirajući troškove i resurse.
Druga ključna prednost je dostupnost. Cloud baze podataka pružaju visoku razinu dostupnosti i otpornosti na greške, s podacima koji su često replicirani preko više geografski distribuiranih centara podataka. Ovo osigurava kontinuirani pristup podacima i aplikacijama čak i u slučaju lokaliziranih prekida ili katastrofa, što je od suštinske važnosti za mnoge moderne aplikacije i usluge.
Cloud baze podataka također nude poboljšanu fleksibilnost i jednostavnost upravljanja. Zahvaljujući cloud tehnologiji, organizacije mogu brzo postaviti i konfigurirati baze podataka, bez brige o održavanju i upravljanju fizičkom infrastrukturom. Ovo omogućava IT timovima da se usredotoče na važnije zadatke, poput optimizacije baza podataka i razvoja aplikacija.
Sigurnost je još jedan važan aspekt cloud baza podataka. Pružatelji cloud usluga obično nude napredne sigurnosne mjere, uključujući enkripciju podataka, upravljanje identitetima i pristupom, te redovite sigurnosne nadogradnje. Ove mjere pomažu u zaštiti osjetljivih podataka i osiguravaju usklađenost s regulatornim zahtjevima.
Ekonomičnost je također važan faktor. S cloud bazama podataka, organizacije plaćaju samo ono što koriste, što može dovesti do značajnih ušteda u usporedbi s održavanjem vlastite infrastrukture. Ovaj model plaćanja na temelju potrošnje omogućava organizacijama da optimiziraju svoje IT troškove.
Ipak, cloud baze podataka nisu bez izazova. Pitanja poput latencije mreže, upravljanje performansama i sigurnosne brige, posebno u vezi s usklađenošću i privatnošću podataka, ostaju važni faktori za razmatranje.
Evo nekoliko od najpopularnijih cloud baza podataka koje se široko koriste u industriji:
- Amazon Web Services (AWS)
Amazon Relational Database Service (RDS) omogućava lako postavljanje, upravljanje i skaliranje relacijskih baza podataka u oblaku. Podržava popularne baze podataka kao što su MySQL, PostgreSQL, MariaDB, Oracle i Microsoft SQL Server.
- Google Cloud Platform
Ovo je potpuno upravljana relacijska baza podataka koja podržava MySQL, PostgreSQL i SQL Server. Pruža jednostavno skaliranje, visoku dostupnost i sigurnosne značajke.
- Microsoft Azure
Ova usluga u potpunosti upravlja SQL bazom podataka koja je kompatibilna s većinom funkcija Microsoft SQL Servera. Nudi visoku dostupnost, automatizirano backupiranje i skaliranje.
- Oracle Cloud
Oracle nudi svoju poznatu bazu podataka kao cloud uslugu, pružajući snažne performanse, automatiziranu upravljanje i optimizaciju za različite radne terete.
- Cloud
Ova usluga nudi potpuno upravljani Db2, koji je IBM-ova relacijska baza podataka, sa sigurnosnim značajkama i skalabilnošću za poslovne aplikacije.
- MongoDB Atlas
Ovo je potpuno upravljan, globalno distribuiran NoSQL cloud database service. MongoDB Atlas je popularan zbog svoje fleksibilnosti u rukovanju velikim količinama podataka i složenim strukturama podataka.
- Firebase Realtime Database i Cloud Firestore by Google
Ove baze podataka su popularne za mobilne i web aplikacije, nudeći real-time sinkronizaciju podataka i jednostavno skaliranje.
- Cassandra Cloud
Nekoliko pružatelja usluga, uključujući DataStax i Amazon, nudi Apache Cassandra kao uslugu u oblaku. Cassandra je visoko skalabilna NoSQL baza podataka dizajnirana za upravljanje velikim količinama podataka raspoređenih širom svijeta.
4. Data Warehouse (Skladišta Podataka)
Data Warehouse nije samo skladište podataka; to je sofisticirana platforma za analizu i upravljanje velikim skupovima podataka, omogućujući tvrtkama da izvlače duboke uvide iz svojih podataka. Razumijevanje njihove popularnosti zahtijeva uvid u ključne karakteristike i prednosti koje pružaju.
Jedna od temeljnih karakteristika Data Warehouse-a je centralizacija podataka. Skladišta podataka integriraju podatke iz raznih izvora – kao što su transakcijski sistemi, CRM sistemi, ERP sistemi i drugi – u jedno centralizirano skladište. Ova integracija omogućava jedinstven pogled na podatke, što je ključno za pouzdane analize i izvještavanje. Centralizacija podataka također pomaže u smanjenju redundancije i neusklađenosti podataka, osiguravajući dosljednost i točnost informacija.
Druga bitna prednost Data Warehouse-a je njihova sposobnost za složenu analizu i izvještavanje. Skladišta podataka su dizajnirana da podržavaju velike količine podataka i složene upite, što omogućava korisnicima da provode detaljne analize i izvlače značajne uvide. Ovo je posebno važno u područjima kao što su poslovna inteligencija, marketinška analitika, financijsko planiranje, i upravljanje lancem opskrbe.
Skalabilnost je još jedan ključni aspekt Data Warehouse-a. Oni su sposobni za obradu i pohranu ogromnih količina podataka, što ih čini idealnim za organizacije koje rastu ili imaju velike količine podataka. Skalabilnost skladišta podataka omogućava organizacijama da prilagode svoje kapacitete pohrane i obrade podataka kako se njihove potrebe mijenjaju.
Uz to, Data Warehouse platforme često nude napredne mogućnosti za obradu podataka, kao što su podatkovna rudarenja (data mining), strojno učenje, i analitički alati. Ove mogućnosti omogućuju organizacijama da automatiziraju analizu podataka, otkrivaju skrivene uzorke i trendove, i donose informirane odluke na temelju podataka.
Data Warehouse također pomaže u poboljšanju performansi operativnih sustava. Odvajanjem analitičkih procesa od transakcijskih sustava, skladišta podataka smanjuju opterećenje na operativnim sistemima, što omogućuje brže i učinkovitije transakcijske procese.
Ipak, Data Warehouse sistemi dolaze s određenim izazovima. Implementacija i upravljanje skladištem podataka može biti kompleksno i skupo, zahtijevajući specijalizirano znanje i resurse. Također, integracija podataka iz različitih izvora može biti složen i vremenski zahtjevan proces.
Evo nekoliko najpopularnijih data warehouse rješenja na tržištu:
- Amazon Redshift
Amazon Redshift je skalabilna data warehouse usluga koja je dio Amazon Web Services (AWS) ekosustava. Pruža brze performanse analize podataka koristeći standardni SQL i integrira se s širokim rasponom alata za obradu podataka.
- Google BigQuery
BigQuery je data warehouse koji omogućuje brzu SQL analizu velikih skupova podataka. Popularan je zbog svoje sposobnosti za obradu enormnih količina podataka i integracije s drugim Google Cloud uslugama.
- Snowflake
Snowflake je rješenje koje je postalo popularno zbog svoje arhitekture koja omogućuje brzu i fleksibilnu obradu podataka te jednostavnu skalabilnost i dijeljenje podataka.
- Microsoft Azure Synapse Analytics (ranije Azure SQL Data Warehouse)
Ovo je integrirana analitička usluga koja omogućuje analizu podataka koristeći veliki skup alata, od upita velikih skupova podataka do napredne analitike.
- IBM Db2 Warehouse
IBM Db2 Warehouse je data warehouse rješenje koje nudi opcije kako u oblaku tako i na lokalnim serverima. Nudi visoke performanse i podržava različite vrste analitičkih radnih tereta.
- Teradata
Teradata nudi širok raspon data warehouse rješenja i smatra se jednim od vodećih u industriji, posebno za velike korporacije s kompleksnim zahtjevima za skladištenje i analizu podataka.
5. NewSQL Baze Podataka
NewSQL predstavlja inovativan pristup upravljanju bazama podataka, kombinirajući pouzdanost i dosljednost SQL-a s visokom skalabilnošću i performansama koje nude NoSQL sistemi. Razumijevanje zašto su NewSQL baze podataka postale popularne zahtijeva uvid u njihove osnovne karakteristike i prednosti koje pružaju.
Jedan od ključnih aspekata NewSQL baza podataka je njihova sposobnost da pružaju visoke performanse i skalabilnost bez žrtvovanja ACID (Atomicity, Consistency, Isolation, Durability) svojstava transakcija, što je temelj relacijskih baza podataka. Ovo ih čini idealnim za poslovne aplikacije koje zahtijevaju brzu obradu velikog broja transakcija, ali istovremeno zahtijevaju i visoku razinu integriteta i dosljednosti podataka.
NewSQL baze podataka su posebno dizajnirane da riješe neke od izazova s kojima se suočavaju tradicionalne SQL baze podataka, kao što su ograničenja u skalabilnosti i performansama.
Druga bitna karakteristika NewSQL baza podataka je njihova visoka dostupnost. U današnjem poslovnom svijetu, gdje aplikacije zahtijevaju neprekidan pristup podacima, NewSQL baze podataka osiguravaju da su podaci uvijek dostupni, čak i u slučaju kvarova ili prekida u radu.
NewSQL baze podataka također nude fleksibilnost u pogledu modeliranja podataka. Iako se oslanjaju na relacijske modele, neke NewSQL baze podataka nude dodatne mogućnosti koje su tipične za NoSQL sisteme, kao što su JSON podrška, što omogućava bolje rukovanje semi-strukturiranim i nestrukturiranim podacima.
Unatoč svim ovim prednostima, NewSQL baze podataka mogu biti složenije za postavljanje i upravljanje u usporedbi s tradicionalnim SQL bazama podataka, što može predstavljati izazov za neke organizacije. Također, zbog svoje relativno nove pojave na tržištu, može biti manjak resursa i stručnjaka koji su upoznati s ovom tehnologijom.
Evo pet primjera popularnih NewSQL baza podataka:
- Google Spanner
Google Spanner je visoko skalabilna, globalno distribuirana baza podataka koja pruža ACID (Atomicity, Consistency, Isolation, Durability) transakcije i SQL upite, uz održavanje visoke dostupnosti i konsistencije podataka. Spanner je poznat po svojoj sposobnosti da podržava velike, globalno distribuirane aplikacije.
- CockroachDB
CockroachDB je distribuirana SQL baza podataka dizajnirana za oblak, koja pruža snažnu konsistenciju podataka, visoku dostupnost i jednostavno skaliranje. Ova baza podataka posebno je dizajnirana da bude otporna na greške (otuda i naziv “Cockroach”).
- NuoDB
NuoDB je SQL baza podataka za cloud aplikacije. Nudi ACID transakcije i skalabilnost NoSQL baza, čineći je prikladnom za moderne, distribuirane aplikacije koje zahtijevaju snažne transakcijske karakteristike.
- TiDB
TiDB je baza podataka koja omogućuje skalabilne i visoko dostupne SQL transakcije, uz podršku za real-time analitiku. Posebno je popularna u okruženjima koja zahtijevaju obradu velikih količina podataka i visoke performanse.
- VoltDB
VoltDB je baza podataka fokusirana na brze, skalabilne transakcije i analize u realnom vremenu. Posebno je dizajnirana za aplikacije koje zahtijevaju iznimno brzo obradu podataka, kao što su telekomunikacije, financijske usluge i mediji.
6. Vremenske serije baza podataka (Time-Series Databases)
Ove baze podataka su optimizirane za pohranu i obradu podataka koji su vremenski indeksirani – podaci koji su prikupljeni ili generirani u vremenskom slijedu. Razumijevanje njihove popularnosti i važnosti zahtijeva uvid u njihove jedinstvene karakteristike i prednosti koje pružaju.
Jedna od najistaknutijih karakteristika vremenskih serija baza podataka je njihova optimizacija za rad s vremenskim serijama podataka. Ovi podaci uključuju sve od financijskih transakcija, preko podataka iz senzora u IoT uređajima, do performansi aplikacija i mrežnih logova.
Tipični primjeri uključuju mjerenja temperature tijekom vremena, burzovne kotacije, ili praćenje korištenja resursa u cloud infrastrukturi. Vremenske serije baze podataka su dizajnirane da efikasno pohranjuju i pristupaju ovim vrstama podataka, često koristeći posebne indeksiranje tehnike koje olakšavaju brze upite temeljene na vremenu.
Visoka performansa i efikasnost su ključni aspekti vremenskih serija baza podataka. One su sposobne brzo pisati i čitati velike količine podataka, što je od suštinske važnosti za aplikacije koje zahtijevaju real-time analizu i reakciju. Uz to, ove baze podataka često nude visok stupanj kompresije podataka, što omogućava efikasniju pohranu velikih količina vremenskih podataka.
Jedna od glavnih prednosti vremenskih serija baza podataka je njihova sposobnost da omoguće detaljne i složene analize.
Međutim, vremenske serije baze podataka možda nisu idealne za sve vrste podataka ili primjene. One su posebno dizajnirane za rad s vremenskim serijama podataka i možda neće biti najbolji izbor za opće svrhe ili za aplikacije koje zahtijevaju složene transakcijske operacije.
Najpopularnije su InfluxDB, Prometheus, TimescaleDB, Graphite i AWS Timestream.
7. Grafičke Baze Podataka (Graph Databases)
Ove baze podataka su dizajnirane da efikasno modeliraju, pohranjuju i upravljaju podacima u obliku grafova, gdje entiteti (čvorovi) i njihovi međusobni odnosi (rubovi) čine osnovu strukture podataka. Razumijevanje popularnosti grafičkih baza podataka zahtijeva uvid u njihove jedinstvene karakteristike i prednosti koje pružaju.
Jedna od najvažnijih karakteristika grafičkih baza podataka je njihova priroda visoke povezanosti. Za razliku od tradicionalnih relacijskih baza podataka koje se oslanjaju na tablične sheme, grafičke baze podataka koriste strukturu grafa za prikazivanje i upravljanje podacima.
Ovo omogućava efikasnije predstavljanje složenih mreža poput društvenih mreža, mreža preporuka, lanaca opskrbe, i bioloških mreža. U grafičkim bazama, odnosi između entiteta su prvorazredni građani, što znači da su jednako važni kao i sami podaci.
Druga ključna prednost grafičkih baza podataka je njihova efikasnost u upravljanju složenim upitima, posebno onima koji zahtijevaju dubinsko pretraživanje ili analizu veza.
Grafičke baze podataka također nude visoku fleksibilnost u modeliranju podataka. One omogućavaju prirodno i intuitivno mapiranje stvarnog svijeta na strukturu baze, što olakšava razvoj i održavanje aplikacija. Ova fleksibilnost je posebno korisna u scenarijima gdje se struktura podataka često mijenja ili gdje su veze između podataka složene i višestruke.
Međutim, grafičke baze podataka nisu bez izazova. Složenost modeliranja grafova i specifičnosti upravljanja takvim bazama zahtijevaju posebno znanje i iskustvo. Također, u nekim slučajevima, posebno pri radu s vrlo velikim setovima podataka, performanse mogu biti izazov.
Najpopularnije grafičke baze podataka su Neo4j, Amazon Neptun, OrientDB, ArangoDB i Titan.
