RAM memorija je mali dio hardvera koji najčešće napravi najveću razliku u brzini rada, jer određuje koliko se programa i podataka može držati “pri ruci” dok radimo. Kad imamo dovoljno RAM memorije, sustav rjeđe poseže za sporijom pohranom na disku i sve djeluje fluidnije.
Rješenje je obično jednostavno: razumjeti što RAM memorija radi, koje su vrste memorija u računalu i kako odabrati pravu nadogradnju za naš način rada. U nastavku donosimo savjete kako prepoznati usko grlo i pametno odabrati memoriju.
Key takeaways
- RAM memorija izravno određuje brzinu rada računala
- Kad ponestane RAM-a, sustav usporava jer koristi disk
- Bitni su kapacitet, DDR4/DDR5 i dual-channel
- Vrste memorija imaju različite uloge: RAM, cache, VRAM, SSD/HDD
Što je RAM i zašto ubrzava sve što radimo
RAM memorija (Random Access Memory) je radna memorija u koju operativni sustav i programi učitavaju podatke koje trenutno koriste. Zato je ova memorija brza: pristup je izravan i višestruko brži od čitanja/pisanja na SSD ili HDD.
Kad imamo dovoljno RAM memorije, možemo držati više aplikacija otvorenima bez usporavanja, a memorija ostaje stabilna i responzivna. Kad RAM-a nema dovoljno, sustav koristi dio diska kao privremenu “zamjenu” (pagefile/swap), što je funkcionalno, ali osjetno sporije.
Vrste memorija u računalu i gdje se RAM uklapa
Kad kažemo memorija, često mislimo na sve: i RAM, i disk, i grafičku, ali vrste memorija imaju različite zadatke. RAM memorija je kratkoročna i briše se gašenjem računala, dok je pohrana na SSD/HDD trajna.
Da si to brzo posložimo, evo pregleda kroz tablicu:
| Vrsta | Čemu služi | Gubi li podatke gašenjem? | Tipičan primjer |
| RAM memorija | Rad aplikacija i sustava u realnom vremenu | Da | DDR4/DDR5 DIMM, SO-DIMM |
| Cache memorija | Ultra brza međumemorija procesora | Da | L1/L2/L3 cache |
| VRAM (grafička memorija) | Teksture i frameovi za GPU | Da | GDDR6 na grafičkoj |
| Trajna pohrana (SSD/HDD) | Spremanje datoteka i instalacija | Ne | NVMe SSD, SATA SSD, HDD |
Ovakav pregled nam pomaže da ne miješamo memoriju računala s trajnom pohranom: SSD ubrzava učitavanje i instalacije, ali RAM memorija najviše diže “osjećaj brzine” dok radimo.
Zanimljivost: Zašto preglednik “jede” RAM?
Moderni preglednici poput Google Chrome izoliraju kartice i procese radi stabilnosti i sigurnosti, pa rastu zahtjevi za memorijom. To je često normalno, ali znači da se razlika u RAM memoriji osjeti već pri svakodnevnom surfanju.
Kako prepoznati da nam baš RAM stvara problem
Ako se aplikacije sporo prebacuju, računalo “zamrzne” na trenutke ili disk stalno radi pod opterećenjem, često gledamo posljedicu manjka RAM memorije. U tom trenutku memorija računala nije dovoljno velika za sve aktivne procese pa se sustav oslanja na swap/pagefile.
Praktično pravilo: ako nam je radni stil “puno tabova + više aplikacija”, RAM memorija je prva stavka koju provjeravamo. Ako radimo u programima za obradu fotografija ili videa poput Adobe Photoshop, potreba za memorijom još brže raste jer se u RAM drže veliki radni setovi podataka.
Mini-digresija: Zašto restart ponekad “čarobno” pomogne
Ponekad programi zadrže memoriju dulje nego što bi trebali (curenje memorije), pa nakon duljeg rada ukupna memorija računala postane zagušena. Restart oslobodi RAM memoriju i vrati sustav u “čisto” stanje, ali dugoročno rješenje je optimizirati opterećenje ili nadograditi RAM.
Odabir RAM-a bez grešaka: Kapacitet, generacija i kanal
Kod nadogradnje RAM memorije gledamo tri stvari: koliko nam treba, što je kompatibilno i kako to utječe na performanse.
Koliko RAM-a nam realno treba
Za osnovno korištenje (web, ured, video) često je dovoljno 8–16 GB, ali za multitasking, kreativni rad i zahtjevnije aplikacije ciljamo 16–32 GB ili više. Bitno je da memorija prati naš stil rada, a ne samo minimalne specifikacije.
DDR4 ili DDR5 i kompatibilnost
RAM memorija mora odgovarati platformi: DDR4 i DDR5 nisu međusobno zamjenjivi, a laptopi često koriste SO-DIMM format. Najsigurnije je provjeriti specifikacije proizvođača računala ili matične ploče prije kupnje.
Dual-channel i uparivanje modula
Ako imamo dva ista modula, često dobivamo bolje performanse (dual-channel) jer se povećava propusnost memorije. To je korisno u mnogim scenarijima, a posebno kad integrirana grafika dijeli sistemsku memoriju računala.
Zaključak
RAM memorija je “mali dio” koji često napravi najveći skok u svakodnevnoj brzini, jer drži aktivne programe i podatke tamo gdje im procesor najbrže pristupa.
Kad razumijemo vrste memorija i razlikujemo radnu memoriju od trajne pohrane, lakše prepoznamo što točno koči računalo i u što se isplati ulagati. Kad nam postane jasno kako funkcionira pohrana informacija, odabir prave nadogradnje prestaje biti nagađanje i postaje pametna odluka.
