Što su baze podataka i kako upravljati njima?

U današnjem dobu u kojem su informacije i podaci jednako vrijedni kao novac, količina podataka koju stvaramo svakodnevno je fascinirajuća. Bez obzira na to o čemu se točno radi, velike količine podataka nastaju u realnom vremenu. Kako bi različite organizacije mogle učinkovito upravljati tim podacima, koriste se takozvane baze podataka.

Baze podataka su specifični programski sustavi koji omogućuju organizirano pohranjivanje i upravljanje podacima. One su neizostavan dio poslovnih procesa u mnogim industrijama, uključujući bankarstvo, zdravstvo, trgovinu i mnoge druge. Reći ćemo i nešto više o tome što su one zapravo, kako ih koristiti te koliko je poznavanje upravljanja istima danas poželjno u potrazi za poslom.

Što su baze podataka?

Baze podataka su organizirane zbirke podataka koje omogućuju pohranjivanje, pristup i upravljanje istima na učinkovit i strukturiran način. Odlično su rješenje kada je riječ o pokušajima organizacije velikog broja različitih podataka jer nude pristupačne opcije i načine kako u svakom trenutku pronaći, dodati, izbrisati ili urediti ono što je potrebno.

Uz baze podataka vežu se i neki česti pojmovi koje je potrebno znati u startu. Ovo su neki od njih:

• Tablica: Tablica je osnovna jedinica organizacije podataka u bazi. Svaka tablica sastoji se od skupa povezanih podataka, a svaki redak predstavlja zaseban zapis. Svaka tablica ima svoj naziv i definira se određenim skupom atributa.
• Atribut: Atribut predstavlja svojstvo ili karakteristiku koja opisuje zapis u tablici. Primjerice, tablica “Automobil” može imati atribute kao što su Model, Cijena, Boja i sl.
• Ključ: Ključ je jedinstveni identifikator za svaki zapis u tablici. Primarni ključ je polje ili skup polja s jedinstvenim vrijednostima u tablici. Vrijednosti ključa mogu se koristiti za referiranje na sve zapise jer svaki zapis ima različitu vrijednost ključa. Svaka tablica može imati samo jedan primarni ključ.
• Relacija: Relacija predstavlja vezu između dvije tablice. U bazi podataka, relacija se uspostavlja kada jedna tablica ima referencu na drugu tablicu.
• SQL: SQL (Structured Query Language) je standardni jezik za rad s bazama podataka. SQL se koristi za definiranje i upravljanje podacima u bazi podataka, kao i za izvođenje upita.
• Index: Index predstavlja mehanizam koji se koristi za brzo pretraživanje podataka u bazi. Index omogućava da se pretraživanje podataka izvodi u kratkom vremenu, bez potrebe da se pregledaju svi zapisi u tablici.
• Transakcija: Transakcija predstavlja skup radnji koje se izvršavaju nad bazom podataka kao jedna cjelina. Transakcije se koriste kako bi se osigurala dosljednost podataka i kako bi se spriječilo da se podaci oštete ili izgube uslijed neočekivanih događaja.

Vrste baza podataka

Ovisno o tome gdje i za što se koriste baze podataka, postoji nekoliko osnovnih i najčešće korištenih vrsta. Ovo su najčešće vrste baza podataka te objašnjenja za svaku:

• Relacijske baze podataka: Relacijske baze podataka temelje se na relacijskom modelu podataka. U ovom obliku, podaci se organiziraju u tablice s određenim atributima i poveznicama između tablica. Ove baze podataka koriste SQL za upravljanje podacima.
• Hijerarhijske baze podataka: Hijerarhijske baze koriste se za organizaciju podataka u hijerarhijsku strukturu. Podaci se prikazuju u obliku stabla s jednom korijenskom datotekom koja ima veze s poddatotekama.
• Mrežne baze podataka: Mrežne baze podataka su slične hijerarhijskim bazama, ali omogućuju višestruke povezanosti među podacima. Podaci se u njima prikazuju u obliku grafa.
• Objektno orijentirane baze podataka: Objektno orijentirane baze podataka temelje se na objektima i klasama, a ne na tablicama i relacijama. Ove baze koriste se za pohranu kompleksnih struktura podataka, kao što su slike, zvukovi i videozapisi.
• Dokumentne baze podataka: Dokumentne baze podataka pohranjuju podatke u obliku dokumenata, kao što su XML, JSON ili BSON. Ove baze su dobre za pohranu velikih količina nestrukturiranih podataka.
• Grafičke baze podataka: Grafičke baze podataka koriste se za pohranu podataka o mrežama i grafikama, a mogu se koristiti za analizu podataka, kao što su društvene mreže i slično.

Alati za upravljanje bazama podataka

Kako bi se moglo mijenjati baze podataka, odnosno dodavati unose, brisati ih, mijenjati i još mnogo toga, potrebno je posjedovati neki alat zadužen za to. Postoje različiti alati za upravljanje bazama podataka, a ovo su neki od najkorištenijih i najpopularnijih:

• MySQL: MySQL je popularni alat otvorenog koda za upravljanje relacijskim bazama podataka. Koristi SQL i može se koristiti s različitim programskim jezicima.
• Oracle: Oracle je jedan od najpopularnijih komercijalnih alata za upravljanje relacijskim bazama podataka. To je moćan alat koji se često koristi za velike i složene baze podataka.
• Microsoft SQL Server: Microsoft SQL Server je alat za upravljanje relacijskim bazama podataka, koji se često koristi u Windows okruženju. Ima veliki broj značajki i integrira se s drugim Microsoftovim alatima.
• MongoDB: MongoDB je popularan alat otvorenog koda za upravljanje dokumentnim bazama podataka. Fleksibilan je i omogućuje lako pohranjivanje te upravljanje nestrukturiranim podacima.
• Neo4j: Neo4j je alat orvorenog koda za upravljanje grafičkim bazama podataka. Brz je i često se koristi za analizu podataka povezanih s mrežama.
• phpMyAdmin: phpMyAdmin je alat otvorenog koda koji se koristi za upravljanje MySQL bazama podataka.

Kako zaštititi baze podataka

Zaštita baze podataka je iznimno važna jer ona sadrži osjetljive podatke koji se ne smiju zloupotrijebiti. Baze podataka mogu sadržavati različite vrste informacija kao što su financijski podaci, medicinske informacije, osobni podaci korisnika, intelektualno vlasništvo itd. Stoga je važno provesti mjere zaštite kako bi se spriječilo neovlašteno korištenje ili pristup ovim podacima.

Ovo su neki od načina kako zaštiti bazu podataka:

• Autentifikacija i autorizacija korisnika: Potrebno je osigurati da samo ovlaštene osobe imaju pristup bazi podataka. Autentifikacija korisnika provodi se putem korisničkih računa i lozinki. Autorizacija određuje kojoj razini korisnik ima pristup u bazi podataka, a to se postiže dodjeljivanjem različitih dozvola.
• Enkripcija podataka: Enkripcija se koristi za zaštitu podataka na mreži i u bazi podataka. Enkripcija pretvara podatke u šifriranu formu koja se može pročitati samo uz odgovarajući ključ. Time se osigurava da samo ovlaštene osobe mogu pristupiti i čitati osjetljive podatke.
• Sigurnosne kopije baze podataka: Redovita izrada sigurnosnih kopija i pohrana na sigurno mjesto jedan su od korisnijih načina zaštite baze podataka.
• Nadzor aktivnosti korisnika: Nadzor aktivnosti korisnika služi kako bi se pratilo tko pristupa bazi podataka i što radi. To može pomoći u otkrivanju neovlaštenog pristupa ili upotrebe baze podataka.
• Održavanje i ažuriranje softvera: Redovito ažuriranje i održavanje softvera koji se koristi za upravljanje bazama podataka često uključuje zakrpe za sigurnosne rupe ili ranjivosti.
• Fizičko osiguranje: Fizičko osiguranje znači da su fizički dijelovi kao što su serveri, tvrdi diskovi, mrežni uređaji i slično sigurni.

Koliko je bitno znati raditi s bazama podataka kako bi se pronašao posao?

Rad s bazama podataka postao je neizbježan dio većine modernih poslova jer su baze podataka sada ključne za pohranu, organizaciju i analizu velikih količina podataka koje tvrtke prikupljaju svakodnevno. Baze podataka koriste se u gotovo svim industrijskim sektorima, uključujući financije, zdravstvo, obrazovanje, trgovinu, telekomunikacije, medije i druge.

Upravljanje bazama podataka zahtijeva stručnost u različitim programskim jezicima i alatima, a poznavanje takvih alata i programskih jezika omogućuje učinkovito upravljanje podacima, kreiranje i izvođenje upita, ažuriranje i uređivanje baza podataka, kao i pripremu izvješća i analize.

Tvrtke često traže zaposlenike s vještinama upravljanja bazama podataka za poslove poput analitičara podataka, razvojnih programera, administratora baza podataka, data znanstvenika i drugih sličnih radnih mjesta. Često se traži znanje u specifičnim alatima ili programskim jezicima, pa je važno usavršiti svoje vještine u onome što je traženo u industriji.

Dakle, poznavanje rada s bazama podataka može biti ključni faktor u dobivanju posla na današnjem tržištu rada. Stoga je razvijanje znanja o bazama podataka jedan dobar korak naprijed u pronalasku dobrog posla.

Zaključak

Baze podataka predstavljaju odlično rješenje u upravljanju velikim količinama podataka. One omogućuju učinkovito pohranjivanje, organiziranje i upravljanje podacima, a time i efikasnije donošenje poslovnih odluka. Osim toga, baze podataka su ključne u podršci različitim aplikacijama koje koristimo svakodnevno.

Postoji mnogo različitih vrsta baza podataka, od tradicionalnih relacijskih baza podataka do onih nešto novijih, a odabir odgovarajuće ovisi o specifičnim potrebama. Kako baze podataka sadrže osjetljive informacije, sigurnost baze podataka postaje iznimno važna. Razne sigurnosne mjere stoga mogu pomoći u osiguranju integriteta baze podataka i sprječavanju neovlaštenog pristupa.

U konačnici, vrijedi napomenuti da je poznavanje rada s bazama podataka danas vrlo korisno i može osigurati neki od poslova. Stoga definitivno vrijedi uložiti vrijeme i trud u učenje rada s istima jer se može isplatiti.