Svi smo se barem jednom zapitali što je filmska cenzura i zašto se filmovi cenzuriraju u različitim povijesnim razdobljima i društvima. Odgovor je jasan – filmska cenzura predstavlja ograničavanje, zabranu ili izmjenu filmskog sadržaja s ciljem kontrole onoga što publika može vidjeti.
Razlozi zbog kojih se filmovi cenzuriraju mogu biti politički, moralni, vjerski ili društveni, a posljedice gotovo uvijek izazivaju polemike i snažne reakcije publike i kritičara.
Što je filmska cenzura?
Čak i ako nismo profesionalci u filmskoj industriji, znamo koliko jedan kadar ili rečenica može promijeniti poruku cijelog djela. U nastavku donosimo 13 kontroverznih primjera filmske cenzure kroz povijest.
1. “Nosferatu” (1922.)
Ovaj kultni horor F.W. Murnaua bio je predmet cenzure zbog sličnosti s romanom Drakula Brama Stokera. Nasljednici autora tražili su zabranu, a sud je čak naredio uništavanje svih kopija. Srećom, nekoliko primjeraka je preživjelo, pa film danas smatramo remek-djelom.
2. “Metropolis” (1927.)
Langov vizionarski klasik cenzuriran je u SAD-u i Njemačkoj jer se smatralo da sadrži političke poruke koje bi mogle potaknuti pobunu. Skraćene verzije potpuno su promijenile ton filma, a tek desetljećima kasnije vraćena je originalna verzija.
3. “Građanin Kane” (1941.)
Orson Welles suočio se s pokušajem zabrane zbog navodne sličnosti lika Charlesa Fostera Kanea s medijskim magnatom Williamom Randolphom Hearstom. Film je dugo bio na udaru moćnih struktura koje su htjele spriječiti njegovu distribuciju.
4. “Psiho” (1960.)
Hitchcockovo remek-djelo suočilo se s cenzurom zbog “previše eksplicitne” scene tuširanja. Bio je to prvi film u kojem je prikazana WC školjka, što je tada izazvalo šok i burne reakcije.
- Primjeri cenzure u ovom razdoblju:
- zabrane distribucije
- rezanje scena nasilja ili seksualnosti
- izmjena dijaloga radi moralnih standarda
- zabrane distribucije
5. “Paklena naranča” (1971.)
Stanley Kubrick povukao je film iz distribucije u Velikoj Britaniji nakon što su ga optužili da potiče nasilje. Publika je film povezivala s konkretnim zločinima, što je izazvalo rasprave o utjecaju umjetnosti na društvo.
6. “Posljednje Kristovo iskušenje” (1988.)
Scorsesejev film bio je predmet oštrih kritika i zabrana u brojnim zemljama zbog prikaza Kristovih unutarnjih borbi, uključujući erotsku viziju. Vjerske zajednice smatrale su ga bogohulnim, a u nekim kinima su izbili i neredi.
7. “Fight Club” (1999.)
U Kini je film cenzuriran tako da je originalni završetak zamijenjen tekstualnim objašnjenjem da je policija “spriječila plan”. Takva promjena potpuno je promijenila poruku filma, izbrisavši subverzivni ton.
8. “Persepolis” (2007.)
Animirani film temeljen na autobiografiji Marjane Satrapi zabranjen je u Iranu jer je prikazivao represivni režim i kritizirao islamske zakone. U nekim arapskim zemljama također je uklonjen iz distribucije.
9. “Avatar” (2009.)
U Kini je film privremeno povučen s kina jer se smatrao opasnim – priča o domorocima koji se bune protiv kolonizatora podsjećala je na stvarne društvene napetosti. Država je preferirala prikazivanje 2D verzije umjesto popularnije 3D projekcije.
10. “The Interview” (2014.)
Ova komedija o atentatu na sjevernokorejskog vođu Kim Jong-una izazvala je međunarodnu krizu. Sony Pictures suočio se s hakerskim napadom i prijetnjama, što je dovelo do ograničene distribucije. Film je postao globalni simbol političke cenzure.
11. “Deadpool 2” (2018.)
U Kini film nije dobio odobrenje zbog nasilnog i vulgarno-humorističnog sadržaja. Kako bi ga ipak prikazali, producirana je blaža verzija pod nazivom Once Upon a Deadpool, ali publika ju je doživjela mlako.
12. “Bohemian Rhapsody” (2018.)
Biografski film o Freddieu Mercuryju u Kini je prikazan bez scena koje prikazuju njegovu homoseksualnost i borbu s AIDS-om. Cenzura je izbrisala ključne elemente njegova identiteta, što je izazvalo brojne kritike.
13. “Barbie” (2023.)
U Vijetnamu je film privremeno zabranjen jer je na karti svijeta prikazivao sporno “devetcrtkasto” područje koje Kina smatra svojim teritorijem. Čak i blockbusteri nisu imuni na geopolitičku cenzuru.
Zaključak
Kroz ove primjere vidimo da odgovor na pitanje što je filmska cenzura nije jednostavan. Ona se mijenja kroz vrijeme, društva i politike, ali uvijek izaziva rasprave o granicama slobode izražavanja.
Razumijevanje zašto se filmovi cenzuriraju pomaže nam da bolje shvatimo i vlastito društvo. I dok analiziramo zabrane u kinu, ne smijemo zaboraviti da živimo u svijetu gdje se i tehnologija kontrolira – od pitanja slobode govora do načina kako pametni uređaji komuniciraju u mreži.
