Algoritam je zapravo skup pravila po kojima Google odlučuje što će nam prikazati na vrhu rezultata pretraživanja, a što će ostati zakopano na 5. stranici. Kad pričamo o Google algoritmu, pričamo o sustavima koji pokušavaju pogoditi našu namjeru (što stvarno tražimo), procijeniti kvalitetu sadržaja i isporučiti najkorisniji odgovor, brzo i sigurno.
Svi smo se našli u situaciji da objavimo “super” članak, a on ne dobije ni približno pažnje koju očekujemo. Najčešće nije stvar u sreći, nego u tome kako algoritam čita našu stranicu: može li je uopće pronaći, razumije li temu, vjeruje li izvoru i daje li korisniku dobro iskustvo.
Da bismo prestali pogađati napamet, oslanjamo se na konkretne smjernice i alate poput Google Search Central, Google Search Console, Google Trends i PageSpeed Insights. U nastavku donosimo savjete kako igrati po pravilima i okrenuti ih u svoju korist.
Key takeaways
- Algoritam nagrađuje sadržaj koji rješava stvarnu namjeru pretrage
- Google algoritam mora moći crawlat i indeksirati stranicu da bi je rangirao
- Kvaliteta, povjerenje i korisničko iskustvo djeluju zajedno
- Core update mijenja kriterije, ne kažnjava sadržaj
- Spam taktike kratkoročno rade, dugoročno ruše vidljivost
Kako Google zapravo pronalazi i rangira sadržaj
Kad govorimo o Google algoritmu, dobro je znati osnovni tok: pronalazak, indeksiranje, rangiranje. Google to objašnjava u vodiču How Search works, i ta logika nam odmah pokazuje gdje najčešće griješimo.
| Faza | Što se događa | Naša praktična provjera |
| Crawling | Googlebot otkriva URL-ove i “čita” sadržaj | Ima li stranica interne linkove i radi li robots.txt kako treba |
| Indexing | Sadržaj se obrađuje i sprema u indeks | Je li stranica indeksirana i nema li dupliciranog sadržaja |
| Ranking | Sustavi odlučuju što je najkorisnije za upit | Pokrivamo li temu bolje i jasnije od konkurencije |
Ako preskočimo prva dva koraka, algoritam nam ne može pomoći, jer nas “ne vidi”. Zato uvijek krećemo od dijagnostike u Google Search Console.
Zanimljiv detalj: Google ne “nagrađuje” sadržaj zato što je dug, nego zato što je kompletan za ono što korisnik traži. Nekad je to 600 riječi, nekad 2.000, ali poanta je ista: algoritam voli kad ljudi prestanu tražiti jer su dobili odgovor.
Igramo li istu igru kao korisnik
Najčešća greška je kad mi pišemo što želimo reći, a korisnik traži nešto drugo. Algoritam (i Google algoritam posebno) sve više vrednuje podudaranje s namjerom: informacijska (što je…), komercijalna (najbolje…), transakcijska (kupnja…) i navigacijska (želim baš tu stranicu).
Ako ciljamo “što je X”, a u tekstu prodajemo ili filozofiramo bez definicije, algoritam to osjeti kroz ponašanje korisnika: brzi odlazak, malo zadržavanje, povratak na rezultate. Zato u uvodu odmah isporučujemo odgovor, a tek onda širimo priču.
Mini-digresija: Zašto svi opsesivno gledaju “poziciju”, a zaborave CTR
Pozicija bez klika ne donosi ništa. Često nam je naslov i meta opis najveći “polugu” rasta jer podižu CTR čak i bez promjene pozicije.
Core update i promjene pravila: Kako ostati stabilan kad se tlo miče
Core update je široka promjena u načinu na koji Google procjenjuje kvalitetu i relevantnost. Google to vrlo jasno objašnjava na stranici o core updates: nije riječ o ručnoj kazni, nego o ponovnom vaganju signala.
Kad nam promet padne, ne paničarimo i ne “krpamo” tekst s još ključnih riječi. Umjesto toga radimo tri poteza:
- Uspoređujemo koje stranice su pale i za koje upite.
- Provjeravamo imaju li jasniji odgovor, bolju strukturu i korisnije primjere od konkurencije.
- Pojačavamo dijelove koji grade povjerenje: autorstvo, reference, jasnoća, ažurnost, iskustvo iz prakse.
Tu pomaže i pogled na logiku evaluacije kvalitete kroz smjernice za ratere (njihove ocjene ne rangiraju direktno, ali otkrivaju što Google smatra korisnim), primjerice Search Quality Evaluator Guidelines.
Mini-digresija: “E-E-A-T” nije checkbox
Iskustvo, stručnost, autoritet i povjerenje nisu jedna rečenica “mi smo stručnjaci”. To je dojam koji gradimo kroz konzistentnu kvalitetu, transparentnost i stvarnu korisnost sadržaja.
Što algoritam smatra spamom i gdje je granica
Algoritam voli optimizaciju, ali ne voli manipulaciju. Google to definira kroz Spam policies: sve što pokušava prevariti sustav umjesto pomoći korisniku dugoročno završava loše.
Tipične rizične zone:
- sadržaj koji postoji samo radi rangiranja (bez stvarne vrijednosti)
- agresivno ponavljanje fraza (keyword stuffing)
- skriveni tekst ili linkovi
- masovno generirani “tanki” članci bez uređivanja i smisla
Ako smo u dilemi, vraćamo se na jedno pitanje: bi li korisnik ovo spremio, poslao prijatelju ili se vratio po još?
Zaključak
Algoritam i Google algoritam nisu neprijatelji, nego filteri koji pokušavaju pronaći najbolji odgovor za stvarnu osobu. Kad pišemo s namjerom da pomognemo, strukturiramo sadržaj jasno, gradimo povjerenje i pazimo na tehničke osnove, algoritam nam to vraća kroz vidljivost i stabilnost.
I da, iako internet nekad izgleda kao kaos u kojem dominiraju najluđi TikTok trendovi ikad, Google dugoročno gura isti smjer: korisno, jasno, vjerodostojno. Ako se toga držimo, igramo pametnu igru i ostajemo relevantni.
